HVARANIN

vucetic-1.jpg

Ivan Vučetić rođen je na Hvaru (tadašnjoj Lesini) 28. srpnja 1858., a preminuo je i pokopan u Argentini 25. siječnja 1925. godine. Kao 26-godišnjak napustio je domovinu. Četiri godine poslije postao je službenik argentinske policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije.

Istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je četiri osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk, lijevu i desnu zamku te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića.

Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Počela se upotrebljavati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires 1892. po krvavom otisku u poznatom “Slučaju Rojas”, koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku te dokazom oslobodio pogrešno optuženog.

Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove, kao što su Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd.

U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je tamošnjoj općini darovao primjerak svoje knjige “Dactiloscopia comparada” s posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine”.

Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika te je bio glazbeno obrazovan: u austrougarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar (za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao policijski orkestar. Bavio se humanitarnim radom i potpomagao je obitelji policijskih službenika.

U svojoj drugoj domovini Argentini, gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Ivan Vučetić vrlo je cijenjen i poštovan.

Tijekom pristupanja Europskoj uniji izložba o njemu predstavljala je Hrvatsku u Palači pravde u Münchenu 2013. Hrvatska pošta prvi put je 2008. izdala prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata.

U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe.

U ožujku 2018. godine, tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Policijsku akademiju “Juan Vucetich” u gradu La Plati gdje je, s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen-ploču Ivanu Vučetiću.

Dijaspora.hr

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING ARHIVA POŠALJITE VIJEST
HVARANIN

vucetic-1.jpg

Ivan Vučetić rođen je na Hvaru (tadašnjoj Lesini) 28. srpnja 1858., a preminuo je i pokopan u Argentini 25. siječnja 1925. godine. Kao 26-godišnjak napustio je domovinu. Četiri godine poslije postao je službenik argentinske policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije.

Istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je četiri osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk, lijevu i desnu zamku te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića.

Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Počela se upotrebljavati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires 1892. po krvavom otisku u poznatom “Slučaju Rojas”, koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku te dokazom oslobodio pogrešno optuženog.

Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove, kao što su Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd.

U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je tamošnjoj općini darovao primjerak svoje knjige “Dactiloscopia comparada” s posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine”.

Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika te je bio glazbeno obrazovan: u austrougarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar (za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao policijski orkestar. Bavio se humanitarnim radom i potpomagao je obitelji policijskih službenika.

U svojoj drugoj domovini Argentini, gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Ivan Vučetić vrlo je cijenjen i poštovan.

Tijekom pristupanja Europskoj uniji izložba o njemu predstavljala je Hrvatsku u Palači pravde u Münchenu 2013. Hrvatska pošta prvi put je 2008. izdala prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata.

U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe.

U ožujku 2018. godine, tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Policijsku akademiju “Juan Vucetich” u gradu La Plati gdje je, s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen-ploču Ivanu Vučetiću.

Dijaspora.hr

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

info@notra.ba

Marketing

marketing@notra.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 NoTra Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17