× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • (FOTO)

426236130_397894986251969_5586428544445452227_n.jpg

U Arhivu BiH danas je otvorena izložba fofografija koje svjedoče o razmjerima štete i razaranja kojima je prije točno deset godina, 7. veljače 2014. godine bio izložen Arhiv BiH. U rušiteljskim pohodima na državne institucije noću sa subote na nedjelju, kada u Arhivu BiH nije bilo zaposlenih, prosvjednici pale zgradu Predsjedništva BiH u kojoj je smješten i Arhiv BiH. Instuticija koja je bez oštećenja preživjela dva svjetska rata, točno stotinu godina nakon sarajevskog atentata koji je bio povod izbijanju Prvog svjetskog rata, našla se na meti prosvjednika koji su rušili sve pred sobom. Vatra je u trenu napravila neprocjenjivu i dobrim dijelom nepopravljivu štetu, izgorjelo je 100 tisuća dokumenata, a još 700 tisuća njih je oštećeno. Većina uništene dokumentacije datira iz 19. i 20. stoljeća.

Kratkim dokumentarnim filmom, te dosad neobjavljenim fotografijama posjetiteljima su predočeni razmjeri uništavanja u kojima je u trenu nestao važan dio povijesti ove zemlje.

"Taj dan je gorjela povijest Bosne i Hercegovine, svih njezinih naroda, povijest ovog dijela Europe. Šteta je neprocjenjiva s više različitih gledišta, od povijesnog do kulturnog. Najbolje to znaju arhivari koji su čuvari kolektivnog pamćenja koje je važno ne samo zbog naše prošlosti već i zbog budućnosti naraštaja koji dolaze, važno je i zbog snalaženja u današnjim vremenima", kazala je Danijela Mrda, ravnateljica Arhiva BiH, državne institucije koja ima svega 20 zaposlenih koji u proteklih deset godina pokušavaju uglavnom uz pomoć donatora ozdraviti uništenu arhivsku građu ili barem njezin dio, te je digitalizirati.

426303817_3635960260018817_5744704312216314538_n.jpg

Rade to u neprikladnim uvjetima s jednim ciljem, spasiti ono što se još može. Uništeni dokumenti važni su ne samo s povijesnog gledišta, svjedočili su i o životima običnih običnih ljudi. Siniša Domazet, djelatnik Arhiva BiH ilustrirao je to spominjanjem životopisa Milana Andrića, Mehe Mevića i Branka Đorđevića, ljudi za koje izuzev njihovih potomaka, malo tko zna.

"Milan je bio učitelj, Meho policijski stražar, a Branko sreski načelnik. Igrom povijesnih okolnosti, živjeli su i radili u državnoj službi na teritoriju sadašnje BiH, Austrugarskoj Monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji i posljedice njihovih djela su na ovaj ili onaj način sudjelovale u oblikovanju naše sadašnjosti. Kod nas u Arhivu čuvani su njihovi dosjei s osobnim podatcima, ali i dokumentima kao što su zakletve carevima, kraljevima i vladama. Njihovi dosjei, bez da su prethodno prepisani, fotokopirani ili digitalizirani izgorjeli su 7. veljače 2014. godine. Vatra je progutala ukupno 2.500 takvih personalnih dosjea što je tek 0,25% od ukupnog broja dokumenata koji su izgorjeli tog dana", kazao je uz ostalo Domazet.

426323693_3612858858974994_2104331238360146709_n.jpg

Izložbu je otvorio Nebojša Radmanović, doajen arhivske i prijatelj Arhiva BiH kojemu je ovom prigodom uručena Plaketa za suradnju i sudjelovanje u spašavanju gradiva Arhiva BiH.

"Paljenje Arhiva BiH udar je i i na svjetsko kulturno naslijeđe. Takvo nešto nije se smjhelo dogodili zemlji koja pretendira postati članicom Europske unije. BiH svoju arhivsku građu mora prikladno zaštiti i sačuvati", istaknuo je Radmanović otvarajući izložbu pod nazivom "Dan kada je gorjela povijest BiH".

426519425_758667085834452_1796019201053407605_n.jpg

Deset godina nakon paljenja Arhiva BiH pred zaposlenima u ovoj instituciji još je puno posla i izazova. Pomno se pregledavaju i pokušavaju ozdraviti spaljeni dokumenti makar je od njih ostala tek jedna rečenica, a zatim ih se digitalizira spašavajući ih tako zauvijek. Posao arhivara važan je povijest svake zemlje,k ali i za svakog pojedinca koji je u uvoj instituciji mogao pronaći podatke o svojoj obitelji ili zavičaju. Otvorenje izložbe na kojoj su prikazani razmjeri uništavanja dokumenata Arhiva BiH iskorišteno je i kako bi se odala zahvalost svima koji su arhivarima pomogli u njihovu poslu spašavanja povijesti ove zemlje, njezinih naroda i građana.

426513298_1119058799125635_2561572041833244603_n.jpg422848472_1441381626809322_8024646222007830865_n.jpg422887820_276656548588220_2917402092088109671_n.jpg422848207_244209312100866_8011861746689424633_n.jpg422787501_700798572207710_3957629193115815919_n.jpg422817493_1206715820302853_2011821920371766697_n.jpg

Notra.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski Kiseljak
Ecos
  • (FOTO)

426236130_397894986251969_5586428544445452227_n.jpg

U Arhivu BiH danas je otvorena izložba fofografija koje svjedoče o razmjerima štete i razaranja kojima je prije točno deset godina, 7. veljače 2014. godine bio izložen Arhiv BiH. U rušiteljskim pohodima na državne institucije noću sa subote na nedjelju, kada u Arhivu BiH nije bilo zaposlenih, prosvjednici pale zgradu Predsjedništva BiH u kojoj je smješten i Arhiv BiH. Instuticija koja je bez oštećenja preživjela dva svjetska rata, točno stotinu godina nakon sarajevskog atentata koji je bio povod izbijanju Prvog svjetskog rata, našla se na meti prosvjednika koji su rušili sve pred sobom. Vatra je u trenu napravila neprocjenjivu i dobrim dijelom nepopravljivu štetu, izgorjelo je 100 tisuća dokumenata, a još 700 tisuća njih je oštećeno. Većina uništene dokumentacije datira iz 19. i 20. stoljeća.

Kratkim dokumentarnim filmom, te dosad neobjavljenim fotografijama posjetiteljima su predočeni razmjeri uništavanja u kojima je u trenu nestao važan dio povijesti ove zemlje.

"Taj dan je gorjela povijest Bosne i Hercegovine, svih njezinih naroda, povijest ovog dijela Europe. Šteta je neprocjenjiva s više različitih gledišta, od povijesnog do kulturnog. Najbolje to znaju arhivari koji su čuvari kolektivnog pamćenja koje je važno ne samo zbog naše prošlosti već i zbog budućnosti naraštaja koji dolaze, važno je i zbog snalaženja u današnjim vremenima", kazala je Danijela Mrda, ravnateljica Arhiva BiH, državne institucije koja ima svega 20 zaposlenih koji u proteklih deset godina pokušavaju uglavnom uz pomoć donatora ozdraviti uništenu arhivsku građu ili barem njezin dio, te je digitalizirati.

426303817_3635960260018817_5744704312216314538_n.jpg

Rade to u neprikladnim uvjetima s jednim ciljem, spasiti ono što se još može. Uništeni dokumenti važni su ne samo s povijesnog gledišta, svjedočili su i o životima običnih običnih ljudi. Siniša Domazet, djelatnik Arhiva BiH ilustrirao je to spominjanjem životopisa Milana Andrića, Mehe Mevića i Branka Đorđevića, ljudi za koje izuzev njihovih potomaka, malo tko zna.

"Milan je bio učitelj, Meho policijski stražar, a Branko sreski načelnik. Igrom povijesnih okolnosti, živjeli su i radili u državnoj službi na teritoriju sadašnje BiH, Austrugarskoj Monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji i posljedice njihovih djela su na ovaj ili onaj način sudjelovale u oblikovanju naše sadašnjosti. Kod nas u Arhivu čuvani su njihovi dosjei s osobnim podatcima, ali i dokumentima kao što su zakletve carevima, kraljevima i vladama. Njihovi dosjei, bez da su prethodno prepisani, fotokopirani ili digitalizirani izgorjeli su 7. veljače 2014. godine. Vatra je progutala ukupno 2.500 takvih personalnih dosjea što je tek 0,25% od ukupnog broja dokumenata koji su izgorjeli tog dana", kazao je uz ostalo Domazet.

426323693_3612858858974994_2104331238360146709_n.jpg

Izložbu je otvorio Nebojša Radmanović, doajen arhivske i prijatelj Arhiva BiH kojemu je ovom prigodom uručena Plaketa za suradnju i sudjelovanje u spašavanju gradiva Arhiva BiH.

"Paljenje Arhiva BiH udar je i i na svjetsko kulturno naslijeđe. Takvo nešto nije se smjhelo dogodili zemlji koja pretendira postati članicom Europske unije. BiH svoju arhivsku građu mora prikladno zaštiti i sačuvati", istaknuo je Radmanović otvarajući izložbu pod nazivom "Dan kada je gorjela povijest BiH".

426519425_758667085834452_1796019201053407605_n.jpg

Deset godina nakon paljenja Arhiva BiH pred zaposlenima u ovoj instituciji još je puno posla i izazova. Pomno se pregledavaju i pokušavaju ozdraviti spaljeni dokumenti makar je od njih ostala tek jedna rečenica, a zatim ih se digitalizira spašavajući ih tako zauvijek. Posao arhivara važan je povijest svake zemlje,k ali i za svakog pojedinca koji je u uvoj instituciji mogao pronaći podatke o svojoj obitelji ili zavičaju. Otvorenje izložbe na kojoj su prikazani razmjeri uništavanja dokumenata Arhiva BiH iskorišteno je i kako bi se odala zahvalost svima koji su arhivarima pomogli u njihovu poslu spašavanja povijesti ove zemlje, njezinih naroda i građana.

426513298_1119058799125635_2561572041833244603_n.jpg422848472_1441381626809322_8024646222007830865_n.jpg422887820_276656548588220_2917402092088109671_n.jpg422848207_244209312100866_8011861746689424633_n.jpg422787501_700798572207710_3957629193115815919_n.jpg422817493_1206715820302853_2011821920371766697_n.jpg

Notra.ba

REDAKCIJA PORTALA

info@notra.ba

Marketing

marketing@notra.ba

Copyright 2007-2023 NOTRA Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više