× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • INZ

thumbnail_plasticna_planeta.jpg

Svijet se suočava s „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor, koji uključuje sve relevantne aktere na različitim razinama, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjoj razini proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo 2 posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore, negdje u prirodi, gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Opasnost mikroplastike

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u suradnji sa Županijskim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko-dobojske županije trenutno provodi Projekt „Utjecaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U sklopu projekta se radi istraživanje na temu upotrebe jednokratne plastike i pokušati približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju ovog globalnog problema. Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i izravnim kontaktom s kožom tijekom čitavog životnog ciklusa plastike.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu), prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svakog tjedna.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavna istraživanja otkrila su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti. Plastika sadrži brojne kemijske dodatke, od kojih je većina još uvijek nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi kemijski dodaci, za koje su dostupni znanstveni podaci, toksični. To uključuje kemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje), koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s dodacima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti, te neurorazvojne poremećaje.

Globalni problem

Iako je utjecaj plastike na zdravlje ljudi još uvijek prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji znanstveni rezultati pokazuju da toksični kemijski dodaci i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini, kažu u Institutu.

Utjecaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim kemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada, te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim s globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Rješenje?

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići preko 600 milijuna tona godišnje. Aktualni sustavi reciklaže ne mogu se boriti s tolikim količinama otpada.

Povijesni podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktualan pokret „Zero Waste“ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u samom korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije, već uspostavljanjem sustava koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sustava distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje - jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

Notra.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • INZ

thumbnail_plasticna_planeta.jpg

Svijet se suočava s „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor, koji uključuje sve relevantne aktere na različitim razinama, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjoj razini proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo 2 posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore, negdje u prirodi, gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Opasnost mikroplastike

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u suradnji sa Županijskim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko-dobojske županije trenutno provodi Projekt „Utjecaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U sklopu projekta se radi istraživanje na temu upotrebe jednokratne plastike i pokušati približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju ovog globalnog problema. Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i izravnim kontaktom s kožom tijekom čitavog životnog ciklusa plastike.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu), prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svakog tjedna.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavna istraživanja otkrila su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti. Plastika sadrži brojne kemijske dodatke, od kojih je većina još uvijek nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi kemijski dodaci, za koje su dostupni znanstveni podaci, toksični. To uključuje kemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje), koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s dodacima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti, te neurorazvojne poremećaje.

Globalni problem

Iako je utjecaj plastike na zdravlje ljudi još uvijek prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji znanstveni rezultati pokazuju da toksični kemijski dodaci i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini, kažu u Institutu.

Utjecaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim kemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada, te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim s globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Rješenje?

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići preko 600 milijuna tona godišnje. Aktualni sustavi reciklaže ne mogu se boriti s tolikim količinama otpada.

Povijesni podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktualan pokret „Zero Waste“ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u samom korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije, već uspostavljanjem sustava koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sustava distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje - jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

Notra.ba

REDAKCIJA PORTALA

info@notra.ba

Marketing

marketing@notra.ba

Copyright 2007-2023 NOTRA Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više