Najmanje 23 poginule osobe tužan su epilog novog rata između Azerbejdžana i Armenije za spornu oblasti Nagorno-Karabah.
Jedan od najstarijih sukoba na svijetu, teritorijalni spor između Armenije i Azerbejdžana, ponovno je izbio u fokus svjetske javnosti, a jučer smo svjedočili najtežim sukobima u posljednjih nekoliko godina, piše BBC.
Neovisni izvori izvještavaju da su najmanje 23 osobe ubijene u nedjelju, u ovom sukobu dviju bivših sovjetskih republika u vezi sa spornom regijom Nagorno-Karabah.
Neovisni izvori izvještavaju da su najmanje 23 osobe ubijene u nedjelju, u ovom sukobu dviju bivših sovjetskih republika u vezi sa spornom regijom Nagorno-Karabah.
Obje zemlje proglasile su ratno stanje te pozvale muško stanovništvo na mobilizaciju. Azerbejdžan sve ove godine otvoreno podržava Turska, dok iza Armenije stoji Rusija koja se nudi kao medijator i mogući posrednik u pregovorima.
Turski predsjednik Erdogan pozvao je jučer narod Armenije da uhvati svoje budućnosti i bude protiv "vodstva koje ih vuče u katastrofu i onih koji je koriste kao marionete", piše Reuters.
Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali pod kontrolom etničkih Armenaca. Kad se početkom 1990-ih Nagorno-Karabah odvojio, deseci tisuća ljudi poginuli su u borbama.
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Hajrudin Somun, bivši veleposlanik u Turskoj, novinar i stručnjak za Bliski istok, pozadina ovih sukoba je zapravo u ustaljenoj praksi suvremenih međunarodnih odnosa da u svakoj manjoj ili većoj regiji svijeta postoje takozvani zamrznuti sukobi ili krize.
Turski predsjednik Erdogan pozvao je jučer narod Armenije da uhvati svoje budućnosti i bude protiv "vodstva koje ih vuče u katastrofu i onih koji je koriste kao marionete", piše Reuters.
Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali pod kontrolom etničkih Armenaca. Kad se početkom 1990-ih Nagorno-Karabah odvojio, deseci tisuća ljudi poginuli su u borbama.
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Hajrudin Somun, bivši veleposlanik u Turskoj, novinar i stručnjak za Bliski istok, pozadina ovih sukoba je zapravo u ustaljenoj praksi suvremenih međunarodnih odnosa da u svakoj manjoj ili većoj regiji svijeta postoje takozvani zamrznuti sukobi ili krize.
"Oni se u prijelomnim vremenima pojave ili ih iniciraju, razbuktaju i neriješenima ostave vanjske sile, a kada im zatreba izvade ih iz zamrzivača da bi im koristile u odmjeravanju vlastitih interesa. Tako je to od Indokine na jugoistoku Azije do Balkana na jugoistoku Europe. Ili na Kavkazu i Zakavkazju. Geopolitička pozadina sukoba u vezi s Nagorno-Karabahom traje ne samo od raspada SSSR-a, nego stotinjak godina, od raspada Osmanskog carstva i ruske Oktobarske revolucije", kazao nam je Somun.
