Fetve su militantima postale vrsta dozvola za ubojstvo svih onih s kojima se ne slažu. Cilj im je imati što više žrtava pa je zato i odabran centar Beča, tvrdi stručnjak
Do 2017. više od 300 ljudi iz Austrije otišlo je ratovati za ISIL. Njih 90 se vratilo i oni su utrenirani, motivirani i militantni. No ovaj napad počinio je domaći terorist. Muškarac koji je s tim ljudima mogao ići u školu i nitko ništa nije mogao posumnjati, piše 24sata.hr.
Počeo je tako svoju analizu terorističkog napada u austrijskom Beču stručnjak za terorizam Tonči Prodan. Smatra da će njihova policija brzo utvrditi kojoj je skupini napadač pripadao te koliko je uopće imao pomagača.
- Ovo je bio organizirani napad, no bilo bi puno više žrtava da je to bio dobro utrenirani terorist. Ovo je još jednom pokazalo da su ciljevi ranjivi vjerski objekti gdje svakako treba podići sigurnost i uvesti dodatne mjere zaštite. Teroristi su takvi da udaraju na svakodnevni život. Nije njima cilj napadati neke štićene objekte, nego imati što više žrtava. Zato je i odabran centar Beča - kaže Prodan. Upozorio je ponovno da se sve više ljudi radikalizira putem društvenih mreža i to dok se nalaze u udobnosti svog kauča.
- Oni proglašavaju fetvu i to im je takozvana dozvola za ubojstvo bilo koga kako bi ispunili svoj cilj, a to je što više žrtava, štete i pozornosti - kaže Prodan. Uzroke i motive za zadnji val terorizma vidi u oštroj retorici francuskog predsjednika Emanuela Macrona s islamskim svijetom koji je kritizirao da je pun problema.
- Odlikovao je profesora koji je poučavao slobodu govora i stradao zbog pokazivanja karikatura proroka Muhameda. No tu se uvukao u jednu spiralu nasilja i doveo do toga da su zbog njegovih riječi diljem svijeta pale francuske zastave i autima gaze njegove fotografije. To se naravno koristi i za radikalizaciju onih umjerenih muslimana - pojašnjava Prodan.
Da se može očekivati odgovor radikala s druge strane spektra smatra stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.
- Sigurnosni sustav se pomalo uljuljao u san, a treba biti oprezan jer dolaze brojni veliki kršćanski blagdani - kaže Ogorec i dodaje da su politike europskih zemlja dovele do getoizacije doseljenika. Iako tu žive generacijama, nisu integrirani, slabo znaju jezik i često se ne slažu s društvom.
Dnevnik.ba
