24. veljače navršit će se puna godina dana od kako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu, a napadi ruskih snaga zabilježeni su u većim gradovima širom Ukrajine, uključujući Berdjansk, Černigov, Harkov, Odesu, Sumi i glavni grad Kijev.
Zapadni dužnosnici tvrdili su da bi po opsegu rat mogao biti najveći u Europi od 1945. godine. U međuvremenu Ured visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) potvrdio je više od 7.155 smrtnih slučajeva civila od čega 438 djece, dok je 11.662 ranjeno.
Rat je rezultirao humanitarnom krizom jer su tisuće Ukrajinaca pobjegle na zapad svoje zemlje i u inozemstvo. Susjedna Poljska zabilježila je najveći broj prelazaka granice iz Ukrajine, oko 9,5 milijuna do početka veljače 2023. godine, a slijede je Rusija, Mađarska i Rumunjska.
Do 31. siječnja 2023. godine zabilježeno je oko 18,2 milijuna graničnih prelazaka iz Ukrajine u druge zemlje počevši od 24. veljače 2022. godine, kada je počela ruska invazija na zemlju, ali broj graničnih prelazaka prema Ukrajini bio je blizu 10 milijuna, podaci su koje objavila statista.com.
Rusija je 2021. godine imala četvrtu najveću proračunsku potrošnju na vojsku na svijetu, s gotovo 66 milijardi američkih dolara. Poređenja radi, Ukrajina je potrošila gotovo šest milijardi američkih dolara. Međutim, Ukrajina je primila vojnu pomoć od zapadnih zemalja, a najveći iznos dolazi od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Aktivno vojno osoblje Rusije bilo je za četiri puta brojnije od Ukrajine. Ukupan broj ruskih aviona bio je 13 puta veći, broj oklopnih vozila 2,4 puta, a mornarička flota 16 puta veća od ukrajinske.
Podaci govore o tome da aktivnog vojnog osoblja NATO saveznice imaju 3.317.000, Rusija ima 850.000, a Ukrajina 200.000. Kada je u pitanju vojna eskadrila, NATO ima 27.380 letjelica, Rusija 4.173, a Ukrajina 318.
Što se tiče oklopnih vozila, članice NATO saveza imaju 115.855, Rusija ima 30.122, dok Ukrajina ima 12.303. Kada je u pitanju pomorska flota, NATO članice imaju 2.049, Rusija 605, dok Ukrajina ima 38. NATO članice imaju 6.065 nuklearnih bojevih glava, Rusija ima više i to 6.255, dok Ukrajina nema nijednu.
Zapadne zemlje, poput članica Europske unije (EU), Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i SAD-a uvele su sankcije Rusiji. Ograničenja su, među ostalima, bila usmjerena na financijski sektor, pojedince povezane s vladom i izvoz visokotehnoloških proizvoda u Rusiju.
EU je također zabranila ruskim avio kompanijama pristup svom zračnom prostoru, dok je Njemačka zaustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2. Albanija, Australija, Kanada, Japan, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Singapur, Južna Koreja i Tajvan najavili su daljnje sankcije.
Oko 335 međunarodnih kompanija, među kojima su Apple, H&M, Ikea, Inditex i McDonald's, prekinule su poslovanje u Rusiji. Dok su Kina i Indija zauzele neutralan stav u sukobu, vlade Bjelorusije, Kube, Irana, Mijanmara, Sirije i Venezuele službeno su podržale Rusiju.
Nakon invazije, vrijednost ruske rublje u odnosu na američki dolar i euro pala je na povijesno najnižu razinu. Intervencije središnje banke i potražnja za plaćanjem plina u ruskim rubljama ojačali su valutu. Nakon ograničenja uvoza ruskih fosilnih goriva u SAD i EU, ruski izvoz fosilnih goriva preusmjerio se u azijske zemlje, čime je Kina postala vodeće odredište.
Ekonomije širom svijeta ovisile su o Rusiji i Ukrajini u glavnim izvoznim robama dviju zemalja. Naprimjer, Rusija i Ukrajina su među najvećim izvoznicima pšenice u svijetu. Nadalje, Rusija ima šesti najveći izvoz aluminija i vodeći je proizvođač paladija, piše statista.com.
Notra.ba
