Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje i kulturu).
Tako je danas odlučio Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu, a u razgovoru za Fenu ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je ovo veliki dan i značajan trenutak kojim je okrunjen dugogodišnji rad velikog broja stručnjaka iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska).
Zajednički se, dodaje, radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine, podsjećajući da je stećak jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena.
"On je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovno ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i povijesnoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regije, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje", istaknuo je Osmanović.
Naime, 2. studenog 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.
Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da sudjeluju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.
im|artinfo.ba, preneseno s portala vecernji.ba
