Knjiga Dževada Karahasana "Model u dramaturgiji na primjeru Krležina glembajevskog ciklusa" u izdanju IKD University Press – Izdanja Magistrat, u okviru biblioteke Editio Stylos, bit će predstavljena danas u okviru pratećeih programa Kazališnih igara Bosne i Hercegovine u Jajcu.
Knjiga je Karahasanov doktorat obranjen 1986. godine u Zagrebu, a bavi se dubinskom analizom dramaturškog modela u kontekstu glembajevskog ciklusa Miroslava Krleže, ali i šire, kao promišljanje o književnoj teoriji i njenim granicama.
Knjiga će biti predstavljena danas u salonu Doma kulture Jajce u 18 sati.
Jedan od promotora knjige teatrolog Hasan Zahirović za Fenu je kazao da je jedno od ključnih teorijskih oruđa koje knjiga razmatra aktancijski model, koristan za analizu strukture zapleta u drami.
- Ovaj model pomaže razumjeti funkcije i odnose među likovima, kao i dinamiku same radnje. Ne radi se samo o tome ko što radi, već zašto to radi, s kojim ciljem i u kakvom međuodnosu s drugim akterima. Aktancijski model razotkriva osnovne funkcije likova, ne svodeći se samo na pitanje ko je glavni junak, već razmatrajući ulogu subjekta, objekta, pomagača, protivnika, pošiljatelja i primatelja. Takođe, omogućava dublje razumijevanje konflikta i razvoja radnje kroz njihove međusobne odnose, uočava univerzalne narativne obrasce, od antičke tragedije do moderne drame, i olakšava dramaturšku analizu posebno kod složenijih tekstova. Redateljima, glumcima i dramaturzima model služi da preciznije odrede što koji lik želi i šta ga pokreće, povezujući tekst i scensku realizaciju. Sve to čini Karahasanovu knjigu nezaobilaznim štivom za sve koji se bave teatrom, književnošću i teorijom drame - podvukao je Zahirović.
Dževad Karahasan rođen je 1953. godine u Duvnu. Diplomirao je komparatistiku i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, doktorirao tezom "Dramaturški modeli u Glembajevskom ciklusu Miroslava Krleže". Uređivao je reviju Odjek i časopis Izraz u Sarajevu. Radio je kao dramaturg u teatrima u Zenici, Salzburgu i Sarajevu. Predavao je na univerzitetima u Sarajevu, Salzburgu, Göttingenu, Berlinu, Baselu, Grazu.
Objavio je romane Istočni diwan, Šahrijarov prsten, Sara i Serafina, Noćno vijeće, Što pepeo priča, knjige pripovjedaka Kraljevske legende, Izvještaji iz tamnog vilajeta, Kuća za umorne, knjige eseja O jeziku i strahu, Dnevnik selidbe, Knjiga vrtova, Die Schatten der Städte, drame Kralju ipak ne sviđa se gluma, Misionari, Koncert ptica.
Univerzitet u Baselu dodijelio mu je počasni doktorat. Bio je član Njemačke akademije za jezik i književnost. Za domaćeg člana Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine na prijedlog Odjeljenja umjetnosti izabran je 2008. godine. Godine 2012. izabran je za dopisnog člana Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje umjetnosti, a za redovnog 2018. Preminuo je 2023. godine.
Notra.ba
