Ukidanje pozicije visokog predstavnika u našoj zemlji gotovo je zvanična politika entiteta Republika Srpska. U tome je naročito glasan SNSD, kao i lider ove stranke Milorad Dodik koji se ne umara od priče da Ured visokog predstavnika u BiH treba ukinuti, naglašavajući da je to omča oko vrata ovoj zemlji.
I uistinu postojanje jednog takvog ureda nije nešto što je ponos za BiH, ali je, praksa pokazuje, nužnost. Barem do nekih boljih i usaglašenijih političkih vremena.
Njemačka i Rusija
Ipak, posljednjih dana naričito se spekuliše o imenovanju novog visokog predstavnika. Posjeta njemačke ambasadorice Margaret Uebber Predsjedništvu BiH naročito je podgrijala takve teze. U diplomatskim krugovima njemački diplomata Christian Schmidt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) spominje se kao neformalni kandidat za budućeg visokog predstavnika u BiH.
Procedura imenovanja novog čelnika OHR-a nije jednostavna i za nju je potrebna saglasnost Vijeća za implementaciju mira, ali i odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Međutim, s druge strane nameće se pitanje koliko je takav potez uopće realan. Prije nešto manje od mjesec upravo su ambasadori najznačajnijih država u Vijeću sigurnosti UN-a dali bezrezervnu podršku Valentinu Inzku. SAD, Francuska, Velika Britanija pa i njemačka ambasadorica iskazali su važnost djelovanja Inzka u cilju očuvanja mira.
Na Bosni i Hercegovini su se i ranije lomila koplja geoplitike, interesa velikih sila, pa ni u ovom slučaju nije isključeno da se "zakotrlja" takva priča. Prije svega kada je riječ o odnosima Njemačke i Rusije. Ipak, zanimljivo je da je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prilikom nedavne posjete našoj zemlji kazao da se zalaže za potpuno ukidanje pozicije visokog predstavnika. Sada pak imamo određene najave da se u diplomatskim krugovima nagovještava Inzkova smjena i imenovanje nekog drugog visokog predstavnika.
Inzkova politika
Treba istaći da je Inzko posljednjih mjeseci počeo pokazivati ili barem najavljivati konkretnije poteze i direktnije kritike prema određenim političarima. Direktno je najavio sankcije Dodiku ukoliko ne ukloni ploču s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama, a nagovijestio je i akciju ukoliko se nastavi negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca.
Šta će se prelomiti na geopolitičkoj sceni i da li će Rusija poslije otvorenog zalaganja za zatvaranje OHR-a sada tražiti novog visokog predstavnika uzusima pokazat će vrijeme. Ukoliko se bilo šta dogodi na tom polju upitno je koliko će se pitati BiH, a koliko će svjetske sile diktirati tempo.
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) čine: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
I uistinu postojanje jednog takvog ureda nije nešto što je ponos za BiH, ali je, praksa pokazuje, nužnost. Barem do nekih boljih i usaglašenijih političkih vremena.
Njemačka i Rusija
Ipak, posljednjih dana naričito se spekuliše o imenovanju novog visokog predstavnika. Posjeta njemačke ambasadorice Margaret Uebber Predsjedništvu BiH naročito je podgrijala takve teze. U diplomatskim krugovima njemački diplomata Christian Schmidt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) spominje se kao neformalni kandidat za budućeg visokog predstavnika u BiH.
Procedura imenovanja novog čelnika OHR-a nije jednostavna i za nju je potrebna saglasnost Vijeća za implementaciju mira, ali i odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Međutim, s druge strane nameće se pitanje koliko je takav potez uopće realan. Prije nešto manje od mjesec upravo su ambasadori najznačajnijih država u Vijeću sigurnosti UN-a dali bezrezervnu podršku Valentinu Inzku. SAD, Francuska, Velika Britanija pa i njemačka ambasadorica iskazali su važnost djelovanja Inzka u cilju očuvanja mira.
Na Bosni i Hercegovini su se i ranije lomila koplja geoplitike, interesa velikih sila, pa ni u ovom slučaju nije isključeno da se "zakotrlja" takva priča. Prije svega kada je riječ o odnosima Njemačke i Rusije. Ipak, zanimljivo je da je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prilikom nedavne posjete našoj zemlji kazao da se zalaže za potpuno ukidanje pozicije visokog predstavnika. Sada pak imamo određene najave da se u diplomatskim krugovima nagovještava Inzkova smjena i imenovanje nekog drugog visokog predstavnika.
Inzkova politika
Treba istaći da je Inzko posljednjih mjeseci počeo pokazivati ili barem najavljivati konkretnije poteze i direktnije kritike prema određenim političarima. Direktno je najavio sankcije Dodiku ukoliko ne ukloni ploču s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama, a nagovijestio je i akciju ukoliko se nastavi negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca.
Šta će se prelomiti na geopolitičkoj sceni i da li će Rusija poslije otvorenog zalaganja za zatvaranje OHR-a sada tražiti novog visokog predstavnika uzusima pokazat će vrijeme. Ukoliko se bilo šta dogodi na tom polju upitno je koliko će se pitati BiH, a koliko će svjetske sile diktirati tempo.
Klix.ba
