Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici koja je počela trebalo da razmatra dva 'europska' zakona - Prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka, koje je polovicom prosinca prošle godine jednoglasno utvrdilo Vijeće ministara BiH i uputilo ih u parlamentarnu proceduru.
Vijeće ministara BiH je Prijedlog zakona o graničnoj kontroli uputilo na razmatranje po hitnoj proceduri, dok je Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka upućen na razmatranje po skraćenom postupku.
Kako je ranije navedeno iz Vijeća ministara, podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na europskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku ‘EI’, kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije, Vijeće ministara BiH je poduzelo relevantne korake za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU.
Hitna sjednica Zastupničkog doma na kojoj su trebala biti razmatrana ova dva zakona, prvobitno je bila zakazana za 16. siječnja, ali je njeno održavanje odgođeno za 23. siječnja.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Zvizdić tada je izjavio novinarima da ne bi imali dovoljnu entitetsku većinu zastupnika koji dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska, tako da ne bi mogli usvojiti navedena dva zakona.
- Do 23. siječnja postoji mogućnost da će se ipak postići politički dogovor i kompromis u vezi s usvajanjem ova dva zakona koji bi značili jedan novi korak ka Europskoj uniji - naveo je Zvizdić.
Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini.
Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom, te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU.
Prijedlogom zakona o zaštiti osobnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka, te prihvaćaju međunarodno priznati standardi u ovoj oblasti.
Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna grupa Vijeća ministara BiH formirana u studenom 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o suradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, koji je potpisan krajem listopada 2024. godine - naveli su iz Vijeća ministara BiH.
Po okončanju hitne, planirano je održavanje i redove sjednice Zastupničkog doma, koja bi trebala početi postavljanjem zastupničkih pitanja na koja će članovi Vijeća ministara BiH odgovarati usmeno, na samoj sjednici.
Nakon toga bi trebalo uslijediti utvrđivanje dnevnog reda sjednice, a među predviđenim točkama je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji su preložili zastupnici Jasmin Emrić, Zlatan Begić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Zastupnici bi se, u drugom krugu glasanja, trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Kaznenog zakona BiH čiji je predlagač zastupnik Denis Zvizdić, te o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH koji je predložila zastupnica Mia Karamehić-Abazović.
Naime, na prethodnoj sjednici, navedena dva zakona nisu dobili potrebnu entitetsku većinu glasova, pa su upućeni Kolegiju na usuglašavanje, koji nije uspio postići suglasnost, tako da će se zastušnici ponovno izjašnjavati o njima.
Pred zastupnicima će se, između ostalog, naći i više izvješća, među kojima i Izvješća Ureda za reviziju institucija BiH o financijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, potom Informacija o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2024. godine, kao i jedna broj zastupničkih inicijativa.
Notra.ba
