U Travniku je danas održana 107. redovita sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna, a s dnevnog reda kao najvažniju točku vrijedi izdvojiti usvajanje Proračuna Kantona za 2026. godinu. Usvajanjem Proračuna za sljedeću godinu u tekućoj nastavak je prakse i kontinuiranog rada Vlade našeg kantona, a treba istaknuti kako je Proračun sa 470,6 milijuna KM, kao i svaki put do sada, rekordan. Više detalja o samom Nacrtu Proračuna dostupno je OVDJE.
Ministrica financija, Mirjana Plavčić istaknula je kako je u odnosu na Nacrt, današnji Prijedlog Proračuna korigiran za otprilike milijun i 70 tisuća KM.
"Vlada je prihvatila Prijedlog Ministarstva financija u vidu Proračuna za 2026. godinu, a u odnosu na Nacrt izvršena je korekcija ukupnog proračuna za otprilike milijun i 70 tisuća KM. Želim naglasiti da je ovdje ukupno povećanje proračunskih rashoda izvršeno za oko 3 milijuna KM, ali je izvršeno i smanjenje primitaka za 2 milijuna, te je to utrošak kreditinih sredstava. U idućoj godini više nije planirano 40 milijuna kreditnih primitaka već 38 milijuna. Opredjelili smo se za potporu onih zahtjeva proračunskih korisnika koji se odnose na kapitalna ulaganja, ulaganja u imovinu Kantona, a koji su u oblasti Ministarstva unutarnjih poslova za adaptiranje i dogradnju određenih policijskih postaja, posebno ideja nabava vozila za inspektore u oblasti koje su pozicionirane i značajne Ministarstva gospodarstva. Za nekih 800 tisuća povećani su tekući transferi i oni su na kantonalnoj upravi za branitelje i agenciji za privatizaciju, dakle sredstva za ono što u Nacrtu nije bilo planirano i osigurano ili su bila u manjem iznosu. Ministarstvo financija je još jednom zajedno s Vladom pokazalo da pravovremeno idemo u usvajanje Proračuna za 2026. godinu kako bi se stvorili zakonski uvjeti za funkcioniranje Kantona već od 1. siječnja 2026. godine. Optimalan je ovo spoj razvojne i socijalne komponente, što smo određenom analizom tijekom usvajanja Proračuna i naglasili." (Izjavu možete pogledati ovdje).
Ipak, premijer Kantona Tahir Lendo naglasio je kako Proračunu prijeti nekoliko opasnosti, a istaknuo je i na što točno pri tome misli.
"Vlada je u programskom i rokovnom terminu usvojila Prijedlog Proračuna, kao i zakon o izvršenju proračuna, a zatim i sve važne financijske planove s odlukama izvršenja, od Zavoda za zdravstveno osiguranje, Službe za zapošljavanje, Agencije za privatizaciju, Uprave za ceste i sve to treba ići na Sabor na usvajanje. Ono što karakterizira Proračun je to da je on vrlo realan, planiran u skladu s realnim pokazateljima i s našim dokumentima okvirnog proračuna i s projekcijama od strane FBiH. Sva Ministarstva su uglavnom zadržala rebalans i izmjene u svim segmentima. Ipak, kao prijetnju proračunu u sljedećoj godini vidimo Odluku federalne razine o minimalnoj plaći za 2026. godinu što može izravno utjecati na proračune, ali i na fondove. Ukoliko budu doneseni zakoni o porezima i doprinosima i tu postoji prijetnja na koji će način sve to izaći i imati utjecat na Proračun. Pred nama je 2026. godina i mislim da će biti prijelomna, vidjet ćemo u kojem će pravcu ići rasterećenje gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, a mi smo predvidjeli značajan poticaj poljoprivredi i gospodarstvu, tako da se nadamo da ćemo uspjeti kompenzirati ono što je na tržištu važno, a to je da zadržimo ili povećamo razvoj ukupne ekonomije ovog Kantona. S druge strane, naši su Sindikati vrlo korektni i razumni, oni gledaju realnost našeg proračuna i onoga što mi možemo. Planiramo što dozvoljava Proračun i ove godine smo osnovice povećali s 460 na 480 KM, a čini mi se da je većina sindikalnih predstavnika bila zadovoljna, iako je bilo i onih koji su tražili veću jer očekuju ponovni rast na federalnoj razini. Mi ne znamo koliki će rast biti, ali smo rekli pratiti i gledati ostvarenje našeg Proračuna u 2026. godini i naša je praksa gledati možemo li ili ne možemo povećati osnovicu.."
Premijer je istaknuo kako je iznimno zadovoljan stanjem poljoprivrede.
"Vidjeli ste da je ministar dao kratak presjek po svim segmentima, a danas je ponovno usvojen veliki broj programa iz poljoprivrede kako bi do nove godine očistili sve poticaje. Zadovoljan sam rastom broja obrta i broja registriranih farmera koji su osjetili poboljšanje s poticajima iz Kantona. Imamo male farmere koji rastu u srednje, iz srednjih u velike, a imamo i rast broja zaposlenih. Naš jedan program potiče i broj zaposlenih od 1 do 3 za svakog farmera i mislim da je to važan poticaj da ljudi umanje troškovnu stranu u svom poslovanju na farmama, a to dobro dođe u zimskom razdoblju jer imaju priliku poravnati troškove i pripremiti se za iduću godinu. Naši pokazatelji govore da je rast registriranih obrta i rast broja zaposlenih u poljoprivredi jasan pokazatelj da su ljudi zadovoljni.", zaključio je Lendo.
Notra.ba
