Rezolucija o Hrvatima u BiH koju je prošli tjedan usvojio Sabor ima duh Daytona jer je jednakopravnost hrvatskog naroda ustavna kategorija, ocijenio je u utorak u Zagrebu predsjedavatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović.
Rezoluciju o položaju Hrvata u BiH usvojila je prošli tjedan saborska vladajuća većina na prijedlog Domovinskog pokreta, a njome se u devet točaka poziva hrvatsku vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, prenosi Hina.
Radi se prije svega o reformi političkog sustava koja bi zajamčila poštene izbore na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.
Hrvatski i bošnjački članovi predsjedništva biraju se u Federaciji BiH u kojoj su bošnjački birači tri i pol puta brojniji od hrvatskih.
Čović uvjeren u pobjedu Filipović
Četiri puta dosad je glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskoga člana kolektivnog predsjedništva BiH biran Željko Komšić, koji se na predstojećim izborima nema pravo kandidirati.
"Uvjeren sam da ćemo s ovim kandidatom kojeg mi predlažemo kao HDZ BiH ovaj put imati prigodu da imamo svoje legitimne predstavnike, a to postaje osnova dugoročne stabilnosti BiH", istaknuo je Čović, koji je i predsjednik te stranke.
Darijana Filipović osoba je koju je HDZ BiH istaknuo kao svoju kandidatkinju za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, ocjenjujući da ona ima realne izglede pobijediti na izborima nakon što su brojniji Bošnjaci u više navrata preglasali Hrvate.
Svojeg kandidata ima i hrvatska oporbena petorka, Zdenka Lučića, ali i Komšićeva stranka Demokratska fronta koju zastupa Slaven Kovačević.
"Izražavam veliku zahvalnost što je donesena ova rezolucija, da jasno pokažemo koliko je za europski put BiH i za njenu unutarnju stabilnost poštivanje jednakopravnosti naroda", istaknuo je Čović, koji je uvjeren da i Bošnjaci razumiju da je to osnova stabilnosti zemlje.
"To je važan dokument koji potvrđuje snažnu podršku BiH u pitanju EU integracija", složio se Čovićev domaćin u Saboru Gordan Jandroković.
Bošnjački političari, međutim, nisu zadovoljni rezolucijom. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagirao je rekavši da da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje što je protivno međunarodnom pravu.
Bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković je izjavio kako Hrvati u toj zemlji "imaju i više prava nego što im po zakonima pripada", ustvrdivši da su takav status izborili na štetu bošnjačkog naroda. Kazao je da će to dokazati na konferenciji u Sarajevu 5. kolovoza.
U BiH će 4. listopada biti održani opći izbori. Čović je uvjeren da će Hrvati dobiti podršku.
"Kad pričate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svatko će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike", rekao je.
Čović je rekao i da ne bježi od suradnje s Miloradom Dodikom.
"Ne mogu ja zanijekati da je on predsjednik svoje stranke", rekao je Čović, tvreći da je "onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj - partner".
Energetska suradnja
Domaćin susreta Gordan Jandroković istaknuo je da je BiH treća država po iznosima hrvatskih investicija, a robna je razmjena iznosila preko četiri milijarde eura prošle godine. U narednim se projektima posebno ističe projekt Južne plinske interkonekcije.
Radi se o projektu energetske povezanosti BiH s Hrvatskom kojoj je cilj veća sigurnost u opskrbi, a ima snažnu podršku američke vlade. Snažno je aktualiziran taj projekt koji predviđa povezivanje BiH na plinski sustav Republike Hrvatske s LNG terminalom na Krku, čime će izbjeći ovisnost o plinu iz Rusije.
"Hrvatska je osigurala sredstva da se plinska veza dovede do granice s BiH 74 km, očekujemo isto od druge strane", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Čović je odgovorio da "sada slijede operativni postupci" u tom smislu jer je partner odabran, a sporazum između dviju strana potpisan, izrazivši nadu da izbori neće utjecati na napredak u tom procesu.
"Ovaj projekt predstavlja novu dimenziju osnosa s SAD-om, jer ta zemlja, iako nam je puno pomagala, još nije investirala u BiH", zaključio je Čović.
Plinovod bi u Hrvatskoj vjerojatno trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku vladi SAD-a Donalda Trumpa.
U nastavku radnog posjeta, Jandroković i Čović obići će LNG Terminal Krk-Omišalj kao osnovni tranzitni dio projekta južne plinske interkonekcije..
Notra.ba
