Na početku promišljanja sazdana od pet brojeva, Papa je naznačio kako je upravo Dan bolesnika milosna prigoda da se posebna pozornost posveti oboljelima i onima koji za njih skrbe, poglavito misleći na one koji, diljem cijeloga svijeta, pate od posljedica pandemije koronavirusa.

Bolest nameće pitanje smisla
U prvom broju objasnio je svetopisamsko nadahnuće poruke (usp. Mt 23,1-12). „Kad se vjera svede na praznu retoriku, bez uključivanja u život i potrebe drugih, tada stvarni život kojim živimo nije dosljedan vjeri koju ispovijedamo. To je teška opasnost. Zato Isus pribjegava snažnim riječima kako bi upozorio na opasnost pada u autoidolatriju i kaže: 'jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća' (r. 8) … U susretu s bratom i sestrom u potrebi Isus nudi model ponašanja koji je u potpunoj oprjeci s licemjerjem. Traži od nas da se zaustavimo i slušamo, uspostavimo izravan i osoban odnos s drugim, da osjetimo empatiju i suosjećanje te dopustimo da nas njihova patnja dirne do te mjere da preuzmemo na sebe brigu za njih u duhu služenja (usp. Lk 10,30-35)“, objasnio je Papa.

Potom je u drugom broju posvijestio kako ljudi kada ih bolest snađe, postaju svjesni vlastite ranjivosti i, u isti mah, osjećaju potrebu za drugim. „Bolest nameće pitanje smisla, koje se u vjeri upućuje Bogu (…) Biblijski lik Joba u tom je pogledu vrlo znakovit. Njegovoj supruzi i prijateljima ne polazi za rukom pratiti ga u njegovoj nesreći, štoviše optužuju ga i samo još više povećavaju njegovu samoću i izgubljenost (…) Ali upravo zahvaljujući toj krajnjoj krhkosti, odbacujući od sebe svako licemjerje i opredjeljujući se za put iskrenosti prema Bogu i drugima (…) Tako su se iz ranjena i ozdravljena Jobova srca vinule one žive i dirljive riječi upućene Gospodinu: 'Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe' (42,5)“, napomenuo je poglavar Katoličke Crkve.

U služenju se uvijek gleda bratovljevo lice
Nadalje, u broju tri Sveti Otac je objasnio kako bolest uvijek ima lice, i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima se uskraćuju njihova temeljna prava (usp. Fratelli tutti, 22). „Trenutna pandemija razotkrila je koliko su naši zdravstveni sustavi neodgovarajući, a izišli su na vidjelo i nedostatci u skrbi za bolesnike. Starije, slabe i ranjive osobe nemaju uvijek pristup zdravstvenoj skrbi i ona nije uvijek osigurana na pravičan način (…) U pandemiji je, istodobno, došla do izražaja predanost i velikodušnost zdravstvenog osoblja, volontera, radnika i radnica, svećenika, redovnika i redovnica koji su profesionalno, požrtvovno i s osjećajem odgovornosti i ljubavi prema bližnjima pomagali, liječili, tješili i služili mnogim bolesnicima i članovima njihovih obitelji (…) U služenju se uvijek gleda bratovljevo lice, dodiruje njegovo tijelo, osjeća njegova blizina, čak dotle da ga se u nekim slučajevima i 'trpi', te traži promicanje brata“, naglasio je papa Bergoglio te je u četvrtom broju objasnio kako je za dobro liječenje presudan relacijski vid zahvaljujući kojem se može imati holistički pristup pacijentu.

„Riječ je, dakle, o tome da se 'sklopi pakt' između onih kojima je potrebna skrb i onih koji ih njeguju (…) Upravo taj odnos s bolesnom osobom nalazi nepresušan izvor motivacije i snage u Kristovoj ljubavi, kao što pokazuje tisućljetno svjedočenje muškaraca i žena koji su postigli svetost u služenju bolesnicima“, napisao je Papa

U posljednjem, petom, broju podsjetio je kako zapovijed ljubavi koju je Isus ostavio svojim učenicima nalazi konkretno ispunjenje također u odnosu s bolesnicima. „Sve bolesnike, zdravstvene djelatnike i one koji se žrtvuju u pomaganju onima koji pate povjeravam Mariji, Majci milosrđa i Zdravlju bolesnih. Neka nas ona iz Lurdske špilje i svojih nebrojenih svetišta diljem svijeta podupre u našoj vjeri i našoj nadi i pomogne nam skrbiti jedni za druge bratskom ljubavlju“, poručio je na kraju Sveti Otac.

Nedjelja.ba