Više nije vijest da jedna litra jestivog ulja stoji 2,50 KM, sada za nju treba izdvojiti od 15 do 20 feninga više, dok je cijena pilećeg filea u pojedinim trgovačkim lancima prešla 10 KM.
Sve su to jaki udari na standard bh. građana u doba pandemije koronavirusa, a što će tek biti ako se obistine najave da će zbog poskupljenja brašna i goriva skočiti i cijene peciva?
-Zovu nas ljudi, ogorčeni su, preciznije rečeno bijesni, čestim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Mi im ne možemo nikako drukčije pomoći osim saslušati ih i posavjetovati - kaže Edin Pašić iz Udruge potrošača Sarajevske županije.
Objašnjava da su sva ova poskupljenja, pa i ona koja će uslijediti, u skladu sa zakonom.
-U BiH je tržišna ekonomija, što podrazumijeva slobodno formiranje cijena, izuzev kada je u pitanju električna energija, koju kontrolira FERK, te komunikacije, koje regulira RAK. Osim toga, uvoznici i distributeri nafte i njezinih prerađevina dužni su samo najaviti poskupljenje. Ako gledamo iz kuta kompanija, postoje ekonomski razlozi za poskupljenja. Recimo, ako je neka tvrtka ranije prodavala 100 litara ulja u nekom razdoblju, a sada samo 50, ona će taj minus htjeti nadoknaditi povećanjem cijene. To je legalno - ističe Pašić.
Međutim, u tom trenutku mora reagirati država, smatra on.
-Prošle godine u razdoblju ožujak - svibanj imali smo izvanredno stanje koje je omogućavalo da se donesu određene mjere kojima se ograničavala marža uz zabranu dizanja cijena osnovnim životnim namirnicama. Objektivno, mi živimo u izvanrednom stanju, nenormalnom dobu i država, u ovom slučaju FBiH, morala bi reagirati.
Ovo je vrijeme koje se ekonomskim rječnikom naziva staglafacija, naše gospodarstvo je u padu uz prisutnu inflaciju - kaže Pašić.
Marin Bago iz mostarske udruge potrošača Fortuna također upire prst u državu.
-Imamo situaciju da u Bosni i Hercegovini proizvedemo svega 20 do 30 posto hrane koju konzumiramo, a sve ostalo uvozimo. Gdje je tu logika? - zaključuje Bago za Faktor.
Dnevnik.ba
