Hrvati Busovače danas su obilježili 30. obljetnicu osnutka Brigade HVO-a „Nikola Šubić Zrinski“, te 27. obljetnicu osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB u ovoj srednjobosanskoj općini.
Bila je to prilika za podsjetiti se na ratni put postrojbe i ulogu dragovoljaca i pripadnika Brigade u obrani najprije od srspke, a potom i agresije Armije BiH koja je preko Busovače planirala proširiti „zeleni pojas“ kojim bi se ovaj dio središnje Bosne preko Fojnice, Dusine i Podlugova, povezao s Konjicem i Hercegovinom.
U tome su ih spriječili upravo pripadnici Brigade „Nikola Šubić Zrinski“, koji su kasnije sudjelovali i u ključnim bitkama kojima su se stvarali preduvjeti za prestanak rata u BiH.
Dragovoljci i branitelji Busovače, a u Brigadi je bilo i puno pripadnika drugih naroda, dali su ogroman doprinos ne samo obrani BiH već i Hrvatske. U Busovači su se, na više lokacija, nalazili vojni objekti i skladištva bivše JNA, u Kaoniku, Dragi i Silosu.
U nekadašnjoj vojarni JNA u Kaoniku danas je sjedište Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa, dok su vojarne Silos u Kaćunima i Draga, u to vrijeme skladišta Sarajevske armijske oblasti bile među najvećim skladištima JNA u bivšoj državi materijalno tehničkih sredstava, ali i ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Zahvaljujući dijelovima koje su pripadnici hrvatskih postrojbi nakon ulaska u vojarne Silos i Draga preuzeli i poslali u Hrvatsku, Hrvatska vojska bila je u mogućnosti osposobiti letjelice iz vojne baze u Divuljama čiji je uloga u Domovinskom ratu neprocjenjiva.
S Hrvatskom vojskom tada je uspostavljena suradnja koja je pomogla u obrani i i Hrvatske i BiH, kažu svjedoci događaja, te naglašavaju kako tek malobrojnima poznato da helikopteri iz Divulja ne bi poletjeli da nije bilo dijelova koje su im poslani iz skladišta JNA u Busovači. A da su hrvatski dragovoljci Busovače i središnje Bosne u to vrijeme bili dvostruki domoljubi, pomažući istodobno organiziranju obrane dvije domovine, Hrvatske i BiH najbolje ilustrira slučaj zaustavljanja konvoja opreme JNA u Kaoniku 21. rujna 1991. godine koji je krenuo za Sarajevo.
Cilj mu je bio opskrbiti srpsku vojsku koja će za samo nekoliko mjeseci okupirati glavni grad BiH i držati ga u okruženju godinama. Zanimljivo je da su podršku iz Sarajeva dobili od Stjepana Kljujića, u to vrijeme člana Predsjedništva R BiH, ali ne i od njegovog kolege u Predsjedništvu Alije Izetbegovića koji se zauzeo za prolazak konvoja JNA.
Pripadnici Brigade HVO-a „Nikola Šubić Zrinski“ mogu biti ponosni na svoj ratni put, o kojem se nažalost zna vrlo malo. Po tomu su slični drugim brigadama HVO-a u središnjoj Bosni čiji pripadnici nisu išli u osvajanje tuđih teritorija već su stali na branik svojih obitelji i domova.
AP/Notra.ba
