Grad Zenica danas slavi svoj 587. rođendan koji se obilježava na dan kada je, 1436. godine, u povijesnim dokumentima zabilježeno prvi put spominjanje sadašnjeg imena grada Zenica.
Dan Grada Zenice večeras će biti obilježen i svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Velikoj dvorani Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, a na kojoj će biti dodijeljene i nagrade zaslužnim pojedincima i ustanovama.
Ovogodišnji laureati su gradonačelnik tog grada Fuad Kasumović, kojem će biti uručeno priznanje “Grb grada Zenica”, a koje će posthumno dobiti i prof. dr. Mahmut Karalić. Priznanje “Nagrada Zenice”, uz koje se dodjeljuje i novčani iznos od 2.500 KM, bit će uručeno dr. Ibrahimu Ceri, a priznanje “Plaketa Zenice” bit će posthumno dodijeljeno bivšem nogometašu i nogometnom treneru Husniji Arapoviću, te Udruženju građana “Naš most”.
Nakon svečane sjednice u Velikoj sali BNP-a bit će održan i koncert Edina Karamazova, jednog od najpoznatijih europskih svirača lutnje i klasične gitare.
Obilježavanje današnjeg važnog datuma za taj grad počet će svečanim otvaranjem nove zgrade Javnog poduzeća Vodovod i kanalizacija (11:00 sati), te Aneksa B zgrade TechnoParka Zenica (13:00), a u 15:00 sati upriličit će se i darivanje prvorođene bebe na Dan Grada Zenica u Županijskoj bolnici Zenica.
Zenica je, međutim, bila naseljena i u prapovijesti, a tome svjedoče i brojna arheološka iskopvanja na lokalitetima oko tog grada. Dolaskom Osmanlija u Bosnu, formirana je nahija Brod, te Vrandučka kapetanija, a krajem 17. stoljeća Zenica je imala i oko 330 kuća. Prilikom pohoda habsburškog princa Eugena Savojskog na Bosnu, 1697. godine, Zenica je, kao i većina gradova dolinom rijeke Bosne, bila potpuno spaljena, a tom je prilikom pobijen i veliki broj uglednih građana te kasabe.
Kapitalni industrijski objekti, po kojima je Zenica i danas prepoznatljiva, nastali su u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije u Bosni, koja je 1879. godine izgradila željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice.
Već sljedeće godine otvoren je Rudnik uglja, 1885. godine i Fabrika papira, te 1892. godine Željezara. Kaznionica, poznata kao Kazneno-popravni zavod Zenica, sagrađena je 1886. godine. Nakon 2. svjetskog rata, u sklopu socijalističke Jugoslavije, Zenica se brzo razvijala i širila, te je neposredno pred rat brojala i 145.517 stanovnika (1981. godine bilo je 132.733, a 1971. godine 112.447 stanovnika), ali je protekla agresija na Bosnu i Hercegovinu uzrokovala novim velikim demografskim promjenama.
Tako je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine Zenica imala 110.663 stanovnika.
Notra.ba
