Iako možda zvuči nevjerojatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Prije nekoliko dana, stranica World of statistics je objavila podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.
Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022. godine, nominalan rast plaće kod susjeda preko Drine bio je 15,2%, što je najviše na svijetu, pišu Nezavisne novine.
U BiH su plaće u prosincu prošle godine bile veće za 14,86%.
Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2%), Bjelorusiju (13,2%), Rumunjsku (13%) i Poljsku (12,6%).
Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su plaće u prosincu bile veće za 11,8%, odnosno 10,66%. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plaće povećane za 7,04%.
Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu kako je u prvom trojesečju 2023. godine (siječanj, veljača i ožujak) prosječna bruto plaća po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine (listopad, studeni, prosinac) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6%.
Također, došlo je do povećanja neto plaće za ožujak ove godine u odnosu na veljaču za 3,6%, pa je prosječna isplaćena plaća u ožujku iznosila 1.260 KM.
Iz Agencije navode i kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ožujak 2023. godine u odnosu na ožujak 2022. nominalno veća za 15,4%, ali da je njezin realni indeks 4,6%.
Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže kako podaci nemaju veze s realnošću.
- U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16%, u Srbiji nešto iznad 14%. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća će pokazati kako realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji - pojašnjava ekonomist Milenko Stanić.
On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30%, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj košari preko 90%, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv.
- Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke košare statistika ne uzima u obzir, nego se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke - tvrdi Stanić te dodaje kako u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.
Notra.ba
