Prema podacima nevladinih organizacija, 48% žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo je seksualno i rodno zasnovano nasilje. Od toga, 84% slučajeva nasilja u obitelji i intimnim vezama, nikada se ne prijavi, dok oko 70% istraga, slučajeva prijavljenih nadležnim tužiteljstvima, bude prekinuto.
Nasilje u obitelji se događa u lokalnoj zajednici i institucije na lokalnoj razini su prve angažirane u odgovoru na nasilje. Upravo zbog toga, Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske organizirali su konferenciju za jedinice lokalnih samouprava s fokusom na ulogu i upotrebu lokalnih institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u svrhu preventivnog djelovanja i postupanja u slučajevima nasilja u obitelji.
Jedan od pozitivnih primjera evidentiran je u Centru za socijalni rad u Prijedoru, a socijalna radnica iz ovog Centra, Dragana Grujičić kaže kako imaju dobre rezultate zahvaljujući uspostavi Multisektorskog tima za prevenciju i odgovor na nasilje.
„Ovo je problematika koja zahtjeva individualan pristup, više stručnjaka i svi smo mi u lancu, kada se zaprimi prijava u jednom organu, ona ide ka drugom i svi mi moramo na ispravan način znati pružiti odgovarajuću podršku i pomoć žrtvama nasilja“, navela je Grujičić.
Smatra kako je zakonski okvir dobar, ali da se ne provodi dosljedno, odnosno da sve ovisi od prve osobe, najčešće policajca koji zaprimi prijavu, na koji način će je tretirati.
„Većina prijava se evidentira kao prekršaj, a ne kazneno djelo i to je problem. Od prijave, načina na koji se pristupi žrtvi tada ovisi sve ostalo, odnosno hoće li ona imati podršku i snagu da nastavi dalje jer to su mukotrpni procesi, ali jedini da se izađe iz tog kruga nasilja“, smatra Grujičić.
Osim odgovarajućeg institucionalnog pristupa žrtvama, veliku ulogu u osnaživanju žena ima i ekonomska ovisnost o nasilniku-partneru. Kao jedan od vidova prevencije nasilja, te osnaživanja žena Razvojna agencija iz Žepča godinama provodi projekte ekonomskog osnaživanja žena.
„Žene i kada pokrenu svoj biznis i dalje budu nesigurne, tek kada dobiju podršku malo šire zajednice onda budu snažnije“, kaže Branka Janko, ravnateljica Razvojne agencije.
Konferencija je imala za cilj da ponudi smjernice za jedinice lokalnih samouprava o prioritetnim mjerama i zakonskim obavezama u adresiranju ovog ozbiljnog društvenog problema.
Sanja Krunić iz Saveza opština i gradova Republike Srpske navodi kako su oba saveza u BiH uspostavili Mrežu gender koordinatora iz svih lokalnih zajednica koji međusodno razmjenjuju potrebne podatke i prakse.
„Mi smo svi oslonjeni jedni na druge i uz pomoć ove Mreže olakšana nam je komunikacija i razmjena praksi, kako bi se uspostavio isti odnos prema žrtvama u svim lokalnim zajednicama“, kaže Krunić.
Savez općina i gradova Federacije BiH prošle godine je pokrenuo Platformu za rodnu ravnopravnost, koja je jako važna za razmjenu pozitivnih praksi između gradova i općina.
„Za Platformu su veoma bitni i gender akcijski planovi, koje polako usvajaju općine i gradovi, te se nadam boljem provođenju ovih planova“, kaže Mirela Čaušević, koordinatorica za rodnu ravnopravnost Saveza općina i gradova FBiH.
Konferenciju „Lokalni pristupi prevenciji i borbi protiv nasilja u obitelji s fokusom na nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini“ su organizirali savezi općina i gradova u Bosni i Hercegovini, u suradnji sa Savezom lokalnih vlasti i regije Švedske, a uz zajedničku podršku veleposlanstva Švedske i Švicarske u BiH.
Notra.ba
