S mnoštvom vjernika i hodočasnika koji se četvrtkom okupljaju na grobu časnog sluge Petra Barbarića, svečano je proslavljen patron sjemenišne crkve u Travniku, piše Nedjelja.ba..
Misu je, na vanjski spomen Sv. Alojzija Gonzage, koji je iz praktičnih razloga upriličen dan ranije negoli je to liturgijski (21. lipnja), u koncelebraciji s rektorom preč. Željkom Marićem, predvodio duhovnik vlč. Jakov Kajinić.
Govoreći u propovijedi o životu Sv. Alojzija duhovnik Kajnić je podsjetio da je riječ o plemiću koji je živio u drugoj polovici 16. stoljeća.
Kao 17-godišnjak odrekao se grofovije u korist mlađeg brata Rudolfa tenapustio sjaj kneževskog prijestolja zamijenivši ga poniznim, jednostavnim i strogim redovničkim životom u Družbi Isusovoj.
Kao mladi isusovac preminuo je u 23. godini života vršeći djela milosrđa prema zaraženima od kuge. Iz svečeva životopisa vlč. Jakov je još istaknuo kako je prije stupanja u isusovački novicijat, Alojzije položio doživotni zavjet čistoće.
„Suvremeni čovjek gubi taj božanski osjećaj. U nedostatku čistoće misli, riječi i osjećaja, kršćanin je u opasnosti da mu dani prolaze bez molitve, a posljedice su očite. Koliko ima neodgovornosti prema životu? Koliko ima u svijetu užasnih pobačaja? Koliko ima grešnih razuzdanosti, vraške droge i alkohola? Koliko ima vrijeđanja, ponižavanja i klevetanja? Koliko ima nevjernosti Evanđelju?“, zapitao je propovjednik te uputio kako je nerazumijevanje među ljudima doživjelo takvu dimenziju da ljudi sve češće komuniciraju sa životinjama.
„A kada treba rješavati međunarodne konflikte, razgovara se kroz topovske cijevi.
Koga danas bole tuđe brige i boli? Smrt drugih neprimjetna je kao i njihov život.
Solidarnost postaje opasan luksuz u ovoj džungli svijeta“, upozorio je duhovnik te završio molitvom koja se kao refren često pjeva u travničkom Zavodu Sv. Alojzija, zaželjevši da ona bude kršćanski program danas: „Isuse, dotakni nam srca Ti, da se u nama ljubav probudi!“
Podsjetimo, kamen temeljac za crkvu Sv. Alojzija Gonzage blagoslovio je 5. svibnja 1885. fra Jako Baltić, a nadbiskup Josip Stadler ju je posvetio 1. srpnja 1889. Dvije godine poslije u crkvu je postavljeno pet novih pozlaćenih oltara, sa slikama i kipovima te su nabavljene i orgulje. Komunističke su vlasti 1945. najprije u Zavod uselile bolnicu, a zatim i ostale gradske škole. Takovo je stanje bilo sve do 1998., a crkva je u međuvremenu služila i kao skladište. Ponovno je posvećena 21. rujna 2017. po rukama Vinka kard. Puljića.
Notra.ba
