Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 15 godina ranije, odnosno 2007. godine, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 24 godine..
Glavni trendovi koji se posljednjih godina vežu uz modele obitelji u Europi su odgađanje ulaska u brak, kao i odgađanje rađanja prvog djeteta te manji broj djece. Sve te trendove, sudeći prema statističkim pokazateljima, uvelike prati i Bosna i Hercegovina.
Razlike, prosjek i stavovi
Nastavak školovanja, pronalazak stabilnog posla, odnosno stabilizacija financijske situacije, nemogućnost stambenog zbrinjavanja, suvremeni način života razlozi su zbog kojih se u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu povećava starosni prag žena koje se odlučuju za potomstvo.
Tijekom 2022. godine prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 27,9 godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, petnaest godina ranije, odnosno 2007. godine, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 24 godine. Dakle, u relativno kratkom razdoblju ova dobna granica u BiH pomaknuta je za 3,1 godinu.
Uz to što se sve kasnije odlučuju za majčinstvo, žene u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku Europe, rađaju sve manji broj djece. Kako bi se održao sadašnji broj stanovnika bez migracija, žene bi, prema tvrdnjama statističara, trebale imati 2,1 dijete. No, Europljanke su u 2021. godini, prema podacima Eurostata, u prosjeku imale 1,5 djece. U BiH je situacija još lošija. Naime, u BiH samo za jednostavnu reprodukciju nedostaje više od 11.000 novorođene djece godišnje. U Federaciji BiH u 2021. godini žena je rađala u prosjeku 1,1 dijete, dok su početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća žene u BiH imale u prosjeku 2,5 djece. Ranije objavljeni podaci pokazuju kako je sedamdesetih godina prosjek rađanja po ženi iznosio 2,6 djece, što se ubraja u proširenu reprodukciju, dok je, dakle, za jednostavnu reprodukciju potrebno rađanje od 2,1 djeteta po ženi.
- Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, dok danas iznosi 1,3, što je najniža stopa fertiliteta (rađanja) u regiji i među europskim zemljama, a to znači da je naš natalitetni deficit -0,8 djece po ženi. To su podaci na razini države, a kada pogledate niže razine, imate općine i lokalne zajednice koje su demografski u fazi izumiranja, ali i one s proširenom reprodukcijom - izjavio je nedavno za medije profesor demografije Stevo Pašalić.
Sve je manje djece
Tvrdnje o velikom smanjenju broja novorođene djece u Federaciji BiH potvrđuju i statistički podaci. Na početku stoljeća u Federaciji BiH, prema tim podacima, bilo je 25.255 novorođenih, a tijekom 2021. godine su tek 16.873 bebe stigle na svijet u ovom bh. entitetu. Inače, kada je riječ o Europi, ranija istraživanja su pokazala da Talijanke u prosjeku najkasnije u EU rađaju svoje prvo dijete, i to u dobi od 31,3 godine, a slijede ih Španjolke i Luksemburžanke u dobi od 31,1 godinu. Najmlađe u Europskoj uniji rađaju Bugarke - u dobi od 26,3 godine, no nakon toga u prosjeku i ostaju na samo jednom djetetu. U Hrvatskoj žene u prosjeku rađaju svoje prvo dijete s 28,9 godina, a 2015. su prvi put postale majke u prosjeku u dobi od 28,3 godine.
Najveća promjena dogodila se u Estoniji, gdje se prosječna dob rađanja prvog djeteta povećala za godinu dana, s 27,2 godine u 2015. na 28,2 godine u 2019. Zatim slijede Litva i Luksemburg u kojima se prosjek rađanja prvog djeteta u četiri godine povećao za 0,9 godina. Litavke rađaju prvo dijete s 28 godina, a Slovenke s 28,9 godina.
Notra.ba
