Na suđenju za zločine na području Bugojna, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine je u nastavku saslušanja ispričao da je optuženi Dževad Mlaćo tražio da se napravi lista "ekstrema".
Enes Handžić, koji je sa svjedočenjem počeo na jednom od ranijih ročišta, kazao je da je čuo da je optuženi Mlaćo osobno naredio da se prekine prijevoz zarobljenika prema Kazneno-popravnom zavodu u Zenici, zbog sigurnosnih razloga, prenosi Detektor.ba.
Popis "ekstrema"
"Došla su vozila i počeo je utovar, pošto sam ja bio vani, došao je Mesud Duvnjak, član Ratnog predsjedništva i naredio da se prekine transport zbog opasnosti i rekao da je Mlaćo osobno naredio da se prekine", kazao je svjedok, objasnivši da je Mlaćo bio predsjednik Ratnog predsjedništva.
Na pitanje tužitelja Mladena Vukojičića je li istina da je Mlaćo tražio da se napravi popis zarobljenika koji bi se označili kao ekstremi, svjedok je potvrdio, objašnjavajući da termin "ekstrem" nisu koristili kroz formalne dokumente, ali da postoji mogućnost da su ga koristili tijekom radnog procesa.
Objašnjenje Mlaćine braniteljice Sabine Mehić da su se pod ekstremima podrazumijevale osobe koja su sudjelovala u činjenju zločina ili borbenim djelovanjem, odnosno kao sigurnosno opasne osobe, svjedok je potvrdio.
"To su uglavnom osobe za koje se sumnjalo da su ubijali civile", kazao je svjedok. Handžić je rekao da je postojala naredba da se provede detaljna kriminalistička obrada kojom bi se utvrdilo stvarno stanje i uloga zarobljenika u zločinima.
Svjedok je kazao da je Mlaćo bio jedna od najutjecajnijih osoba, ali da on nije izvršavao njegove, već naredbe svog zapovjednika.
Radio na svoju ruku?
Ispričao je da je, u zgradi gdje je bila smještena Vojna policija, došlo do premlaćivanja tri zarobljenika, koji su uslijed toga preminuli, i da je saznao da je to uradio Enes Sijamija.
"Ja sam ga pitao što je to uradio, on je samo šutio. Ja sam mu rekao da sve što radi bez ičijeg znanja i naredbe, da je to na njegovu odgovornost", kazao je svjedok.
Na tvrdnju braniteljice Mehić da se puno događanja svodilo na osobnu odgovornost Sijamije, koji je radio na svoju ruku, svjedok je odgovorio potvrdno.
Optuženog Selmu Cikotića, kako je rekao, nije poznavao odranije te od njega nije dobivao naredbe, niti da mu je slao izvješća.
Handžić je ranije osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Bugojnu. Mlaćo je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen s Cikotićem, bivšim zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH.
Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga. Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine kaznena djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Soba bez prozora
Svjedok Ivica Topić kazao je da je zarobljen u srpnju 1993. godine, nakon pokušaja, s još oko 15 osoba, bijega iz sela Ždralovići, odakle su odvedeni u Prusac, gdje su korišteni za izvođenje radova i sanacije terena. Na pitanje tužitelja zna li za "Bugojansku skupinu", svjedok je potvrdio da su u pitanju njegovi suborci, zapovjednici i profesori koje je on znao te da ih je viđao na Pruscu. Naveo je da su "zapovjednici s Prusca" rekli da će "oni imati poseban tretman".
Topić je kazao da je na Pruscu bio dva mjeseca, nakon čega je prebačen u logor na stadionu "Iskre". "Nas oko 25 odvojeni smo u posebnu sobu, sam gol beton, bez prozora u sobi", opisao je prostoriju u kojoj su bili zatočeni, objašnjavajući da je to bila jedina prostorija koja je zaključavana. Topić je rekao da su zbog uvjeta mnogi oboljeli, a neki počinili i samoubojstvo. Suđenje će se nastaviti 19. studenog.
Notra.ba
