Skoro da ne postoji učenik ili student koji nije osjetio nervozu pred ispite. Preznojavanje, trnci, drhtanje, mučnina, osjećaj gušenja.. simptomi su koji karakteriziraju predispitnu anksioznost. Psiholozi poručuju da ne trebate očajavati jer je ovo rješiv problem. "U svakoj ispitnoj situaciji se može javiti cijeli niz neugodnih emocija poput straha ili tjeskobe, koje mogu smanjiti kvalitet odgovora ili vas potpuno blokirati i onemogućiti da pokažete ono što ste naučili. Možete se upustiti u razgovor s ostalim kolegama samo kako biste skrenuli misli od samog ispita, da bi nakratko ostavili 'temu' samog ispita. 'Samo hrabro, samo pozitivno, vi to možete', stalno ponavljajte u sebi i duboko vjerujte u to", kaže profesor psihologije i pedagogije Harun Herceg koji je napisao i stručni rad, kao i knjigu pod nazivom "Anksioznost i suočavanje s ispitnom situacijom kod učenika" o ovoj temi.
Poznato je da mnogi studenti i učenici imaju napad panike kada trebaju izaći na ispit, raditi test ili odgovarati usmeno. Mogu li osobe utjecati na ovo i riješiti problem?
"Da biste se riješili ovog problema najprije morate dobro ovladati gradivom koje spremate jer samim time smanjujete vjerojatnoću za pojavu nesigurnosti i straha. "okom učenja je potrebno sebi zadati realne ciljeve, gradivo podijeliti u manje cjeline, početi s učenjem na vrijeme i ne sjediti 'za knjigom' cijele dane. Dalje, potrebno je predvidjeti poteškoće u učenju i distrakciju. Za vrijeme učenja nije potrebno raditi neke druge stvari, ali u danu svakako isplanirati i druge aktivnosti poput vježbanja, kraćeg druženja s prijateljima. Iz prostora pokušati ukloniti sve što nam odvlači pažnju od učenja. Svaki se dan nagraditi nakon učenja. Pohvaliti se, a učenje uvijek završiti definicijom koju dobro znamo. Kada učimo, ne razmišljati o prošlim negativnim situacijama ili mogućim budućim katastrofama. To oduzima vrijeme i energiju. Treba ostati u sadašnjosti i učiti", kazao je Herceg.
Što savjetujete studentima/učenicima da urade prije ispita kako ne od anksioznosti ne bi zablokirali?
"Bitno je i ostaviti nekoliko dana slobodnih kako biste ponovili gradivo. Također, psiholozi poručuju da ne slušate druge šta pričaju o ispitu dok čekate ispit, već da se relaksirate, što možete postići dubokim udisajem i izdisajem. Ključan je i san prije ispita, a obavezno morate jesti. Kada je riječ o anksioznosti, potrebno je napomenuti kako je to najčešći emocionalni poremećaj. Taj problem ne poznaje kronološku granicu. Od anksioznosti pate i mlade i odrasle osobe. Također, kao bitno se ističe kako se razvija uslijed kompleksnih kombinacija faktora rizika, uključujući životne događaje, karakteristike osobnosti, genetiku, kemijske procese u organizmu.. Osjećaj anksioznosti javlja se u različitim situacijama, prilikom nekih značajnih događaja, kao što je npr. poslovna prezentacija, razgovor za posao, nekad i prvi ljubavni sastanak. Anksiozni poremećaj utječe na to kako dotična osoba razmišlja, osjeća i kako se ponaša i može, ako se ne liječi, uzrokovati veliku uznemirenost i razdor u životu oboljele osobe. Srećom, liječenje tjeskobe obično je vrlo učinkovito."
Prema Vašem mišljenju, zbog čega uopće dolazi do pojave anksioznosti?
"U prosjeku jedna od deset osoba se obraća liječniku zbog osjećaja napetosti, anksioznosti ili zabrinutosti. Mnogi ljudi također pate od problema koji mogu rezultirati anksioznošću. Anksiozni poremećaji su najčešći psihički poremećaji. Blizu osam posto čovječanstva pati od nekog oblika poremećaja, ali samo jedna četvrtina prima pomoć. Anksiozni poremećaji su češći kod žena nego kod muškaraca (iako muškarci češće traže pomoć). Javljaju se u svakoj životnoj dobi, ali rijetko poslije 40. godine života (izuzev PTSP-a ili anksioznosti uvjetovane organskim bolestima)."
Ističete kako se sve veći broj djece u BiH javlja psiholozima i pedagozima zbog ovog problema. Što mislite zbog čega se povećao broj djece koja pate od ove vrste anksioznosti? (Jesu li nastavnici prestrogi ili je nešto drugo u pitanju?)
"U nekim situacijama nastavnici jesu prestrogi, a u većini slučajeva, strah kod djece se javlja zbog toga što previše vremena provode vani bez pratnje i nadzora starijih. Dosta djece se u današnje vrijeme posvetilo društvenim mrežama, puno koriste internet itd. Sveobuhvatna briga za dijete i odgovor društva na pojavu straha trebaju biti usmjereni na promociju ispravnog odgoja i transformaciju tradicionalne i autoritarne u savremenu i zdravu obitelj."
Kako roditelji i okolina mogu utjecati da se smanji strah?
"Ipak, roditelji i okolina mogu učiniti puno kako bi pomogli djetetu nadvladati strah. Najprije ga treba učiti kako imati dobro mišljenje o sebi i svojim sposobnostima, odnosno prihvatiti sebe i voljeti sebe onakvim kakvim jesmo. Da bi dijete voljelo sebe, mora osjećati da ga ljudi koji ga okružuju, a prvenstveno roditelji, vole i prihvaćaju. Upravo zadatak roditelja je odgojiti odgovornu, zrelu, emocionalno stabilnu osobnost, a da bi se dijete razvilo u takvu osobu potrebno je razviti dobru sliku o sebi i samopouzdanje, prihvatiti sebe. To može jedino uz bezuvjetnu ljubav, podršku i prihvaćanje od roditelja. Djeca koja nemaju takvu podršku, ne znaju se nositi niti s kritikama izvan obitelji, teško podnose neuspjeh i teže ostvaruju svoje potencijale. Naime, roditelji imaju snažan utjecaj, kako na djetetovu sliku o sebi, tako i na njegovu sliku svijeta oko sebe te na njegove aspiracije i samoostvarenje. Oni roditelji koji pozitivno i zdravo motiviraju svoje dijete pomažu djetetu da postane fleksibilna, kompetentna, odgovorna i samopouzdana odrasla osoba", zaključio je Herceg.
Notra.ba