Preživjeli hrvatski logoraši koji su tijekom rata bili zarobljeni u logorima Armije RBiH u Bugojnu, u srijedu 19. ožujka na blagdan svetog Josipa obilježit će 31. obljetnicu razmjene, njih ukupno 294 kojima su zadnja stanica prije razmjene obavljene u Mostaru bile tribine stadiona NK Iskre u Bugojnu..
Program obilježavanja kojeg organizira Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata Bugojno, uz pokroviteljstvo HNS BiH, počinje u 10 sati, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule i nestale hrvatske branitelje na Spomen obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja misom zadušnicom u crkvi svetog Ante te završava druženjem ispred crkve.
Prije razmjene, većina zatočenika punih je osam mjeseci provela u neljudskim uvjetima, uz stalne torture i premlaćivanja, prisilna vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su bili živi štit. Oni koji su preživjeli normalnom ljudskom umu nezamislive torture bugojanskih logora, dan kada su razmijenjeni slave kao drugi rođendan. No, sve ove godine, poput tamnog oblaka nad slavljem se nadvija tuga zbog činjenice da tijela većine iz skupine od 21 nasilno odvedenog logoraša još uvijek nisu pronađena.
"To je ono najteže, još uvijek nije rasvijetljena sudbina 15 nasilno odvedenih logoraša. Njima svake godine odajemo posebnu počast", kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna.
"Nestali su naša rak rana. I dalje ne znamo gdje su njihova tijela, a obitelji nisu dobile priliku dostojno ih pokopati. Žrtve, a prije svih obitelji nestalih i dalje su zarobljene u okovima mržnje i skrivanja istine o lokacijama grobnica kao i izostanka empatije za agoniju koju proživljavamo sve ove godine", kazala nam je Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna i supruga Mihovila Strujića, jednog od 15 nasilno odvedenih logoraša čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.
31. obljetnicu razmjene hrvatski stradalnici Bugojna dočekuju u ozračju skorog završetka izvođenja dokaza Tužiteljstva BiH u predmetu koji se pred Sudom BiH zbog zločina nad hrvatskim logorašima Bugojna, uključujući i nasilna odvođenja u nepoznato, vodi protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH u čijoj je odgovornosti bilo Bugojno. Hoće li ovaj proces dovesti do tijela nestalih i otvoriti neke nove procese u kojima će biti kažnjeni i nalogodavci i počinitelji progona 15 tisuća bugojanskih Hrvata, zločina i nad civilima i etničkog čišćenja?.
"Nisam optimist jer ne vjerujem pravosuđu koje dopušta da su čak i oni kojima se sudi i dalje na slobodi. Svakodnevno u Bugojnu susrećem Mlaću, na ulici, u banci. Ponekad imam osjećaj da mi se smije u lice. Nije nimalo ugodno susretati svakodnevno ljude za koje znaš da su naredili, osmislili i počinili zločine, a vi ne možete ni pokopati svoje muževe, braću i sinove", s ogromnom dozom razočaranja i gorčine kazuje nam Dijana Strujić.
Ipak, ima i onih koji vjeruju da će proces Mlaći i Cikotiću pokrenuti i nove optužnice kojima će biti procesuirani i zločini nad civilima te progon i etničko čišćenje.
"Svi svjedoci Tužiteljstva BiH su saslušani, iskazi onih koji su u međuvremenu preminuli su pročitani. Mislim da se u ovom procesu došlo do važnih saznanja koja bi trebala pokrenuti nove procese kojima će biti obuhvaćeni i zločini nad hrvatskim civilima koji su ubijani u svojim domovima, pri pokušajima bijega. Svaki zločin mora biti kažnjen, a posebno onaj najteži, a to je etničko čišćenje Bugojna", očekivanja su Miroslava Zelića, predsjednika Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata i jednog od onih koji su nakon osmomjesečnih tortura u bugojanskim logorima Armije RBiH razmijenjeni 19. ožujka 1994. godine.
Prema očekivanjima hrvatskih stradalnika Bugojna, presuda Mlaći i Cikotiću trebala bi biti izrečena do kraja godine. Preživjeli logoraši koji na blagdan svetog Josipa slave drugi rođendan očekuju da proces završi izricanjem najstrožih kazni za kreatore i nalogodavce zločina, ali i dobivanjem informacija o tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša na koje se čeka više od tri desetljeća. Suđenje Mlaći i Cikotiću dobit će kažu smisao samo ukoliko rasvjetli sudbinu nestalih te pokrene nove procese, uključujući i onaj za progon 15 tisuća Hrvata iz Bugojna i sve zločine koji su bili dio plana etničkog čišćenja.
Notra.ba
