Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), samo deset posto globalne potrebe za transplantacijama bude ispunjeno. Iako bi mnogi organi mogli spasiti živote, oni se odbacuju zbog straha da nisu dovoljno "dobri". U stvarnosti, mnogi od tih organa bi uz nove medicinske tehnologije bili potpuno funkcionalni.
Više od 90 posto pacijenata u svijetu nikada ne dočeka organ koji im može spasiti život. Razlog je nedostatak doniranih organa, ali i činjenica da se veliki broj njih nikada ne iskoristi.
Moderna era transplantacijske medicine započela je 1954. godine, kada je uspješno obavljena prva transplantacija bubrega između jednojajčanih blizanaca.
Od tada su ogromni pomaci u kirurgiji, imunologiji i intenzivnoj njezi omogućili da transplantacija postane standardna terapija za mnoge teško oboljele pacijente. Ipak, i dalje ostaje ključna prepreka, premalo dostupnih organa i to unatoč sve većem broju donacija.
Statistika je zabrinjavajuća. U Europi se 21 posto doniranih bubrega i 58 posto srca nikada ne transplantira.
U najnovijem istraživanju objavljenoj u prestižnom medicinskom časopisu “The Lancet”, međunarodni tim stručnjaka, uključujući prof. dr. Andreasa Zuckermanna s Medicinskog univerziteta u Beču, analizira nove načine kako se donirani organi mogu bolje sačuvati, procijeniti i čak popraviti prije transplantacije.
U fokusu je tehnologija perfuzije, proces u kojem se organi nakon vađenja iz tijela povezuju na posebne aparate i ispiru specijalnim tekućinama.
Na ovaj način organi se ne samo održavaju "živima", već se mogu i poboljšati. Perfuzija omogućava liječnicima da smanje upalne procese, uklone virusne infekcije i promijene krvnu grupu organa kako bi odgovarao većem broju pacijenata. Takvi zahvati organima daju drugu priliku, a pacijentima novu nadu.
- Samo u Sjedinjenim Američkim Državama se godišnje odbaci oko 50.000 organa potencijalno pogodnih za transplantaciju. Uz ove nove metode, veliki broj tih organa mogao bi biti iskorišten - ističe Zuckermann.
Osim napretka u očuvanju ljudskih organa, istraživači traže i alternative. Jedna od njih je ksenotransplantacija, presađivanje organa životinjskog porijekla.
Najviše nade polaže se u genetski modificirane organe svinja, koji se već testiraju u ranim kliničkim istraživanjima. Iako su ovo još uvijek eksperimentalni zahvati, njihova uspješnost bi mogla zauvijek promijeniti svijet transplantacija.
Rješavanje nestašice organa nije samo medicinsko pitanje. Kako upozorava dr. Zuckermann, problem zahtijeva i bolje organizovane zdravstvene sustave, jasnije zakonske okvire i veću podršku društva za donorski sustav, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
Notra.ba
