Nekadašnji politički lider Hrvatske Republike Herceg Bosne (HRHB) Jadranko Prlić, koji je osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, ponovno je od Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) zatražio prijevremeno puštanje na slobodu te prihvatio zločine za koje je osuđen i izrazio kajanje, javlja BIRN BiH.
U podnesku Mehanizmu navodi se da je Prlić još u travnju 2024. godine dosegnuo prag od dvije trećine odslužene kazne te da prihvaća razmjere i ozbiljnost zločina za koje je osuđen.
- Na izričit zahtjev gospodina Prlića, ovdje se navodi da on prihvaća pravomoćnu presudu u svom predmetu. Prihvaća da su tijekom oružanog sukoba između Hrvata i Muslimana u BiH 1992. – 1994. godine počinjeni teški zločini, kako je utvrđeno presudama. Prihvaća svoju osobnu odgovornost za zločine za koje je osuđen. Duboko žali zbog svoje osobne uloge u počinjenju tih zločina, bilo svojim postupcima ili propustima. Izražava iskreno kajanje i upućuje duboku sućut žrtvama muslimanske/bošnjačke nacionalnosti i njihovim obiteljima zbog izgubljenih života, kao i zbog fizičke i psihičke patnje koju su pretrpjeli - naveo je u podnesku Prlićev branitelj Steven W. Becker.
Dio podneska čini Prlićeva izjava u kojoj je naveo kako je proces njegova samoispitivanja o zločinima zbog kojih je osuđen i njegovoj ulozi u njima nije prestao od njegova posljednjeg zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu, već da se nastavio jednakim intenzitetom.
On je kazao da je taj proces potaknuo i savjet predsjednice Mehanizma sutkinje Graciele Gatti Santane da i dalje surađuje sa zatvorskim vlastima u kontinuiranom procesu samoispitivanja i rehabilitacije te naveo, između ostalog, da je u zatvorskoj knjižnici našao određenu literaturu i priručnike kroz koje “sam bolno osvijestio da moje odluke nisu bile samo politički ili vojni akti, već da su izravno uništile konkretne ljudske sudbine, obitelji i generacije, te da trauma žrtava ne prestaje završetkom rata, već traje i danas“.
- U tom procesu samoispitivanja, razmišljanja o svakom počinjenom zločinu i preispitivanju svoje uloge i odgovornosti u tim zločinima, ja sam u tišini svoje ćelije i sam sa svojim mislima, doživio duboku promjenu u umu i srcu - napisao je Prlić i dodao da ona nije došla preko noći te da je prešao dug put od negiranja i potiskivanja svoje odgovornosti do potpunog prihvaćanja i osude.
On je naveo i da proces kritičkog i iskrenog preispitivanja traje u kontinuitetu već godinama i trajat će do posljednjeg dana njegova života te da je u tom procesu on sebi najstroži sudac.
U svojoj izjavi Prlić je, između ostalog, rekao da je razmišljao kako on u svojim sadašnjim životnim okolnostima može potvrditi i izraziti tu promjenu čineći nešto dobro za BiH i pridonositi miru, pomirenju i obnovi povjerenja među narodima i građanima u BiH.
Za BiH je naveo da se radi o njegovoj domovini kojoj želi sve najbolje, uključujući i punopravno članstvo u Europskoj uniji. Dodao je da se povjerenje među narodima i građanima može obnoviti i razvijati samo na temeljima istine i pravde.
- Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne negirati. Presude ICTZ i MICT moraju se poštovati. Osuđeni ratni zločinci ne smiju se proglašavati herojima jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve. To se jednako odnosi na sve. Samo tako se može izražavati istinski pijetet i sućut prema žrtvama i njihovoj patnji i poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo - napisao je Prlić.
On je naglasio da prihvaća sva činjenična i pravna utvrđenja u njegovim presudama, utvrđenja o etničkom čišćenju, brojim počinjenim zločinima počinjenim od Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nad bošnjačkim stanovništvom. Prlić je prihvatio i svoju osobnu odgovornost za zločine.
- Osjećam neizmjerno kajanje i žaljenje zbog svoje odgovornosti za počinjene zločine i moje uloge u njima te svim žrtvama i njihovoj rodbini izražavam najiskreniju sućut zbog izgubljenih života i pretrpljenih mentalnih i fizičkih patnji - napisao je Prlić.
Ako bude pušten, Prlić je naveo da će živjeti i postupati u skladu s ovom izjavom.
- Ostat ću trajno dosljedan stavu da se zločini ne smiju negirati, ni zločinci glorificirati te ću svojim djelovanjem, u okviru svojih mogućnosti, aktivno, na miroljubiv i dostojanstven način, pridonositi izgradnji trajnog mira i obnovi i očuvanju međusobnog povjerenja između naroda i građana i BiH - napisao je Prlić.
U podnesku se još navodi da će, ako bude prijevremeno pušten na slobodu, živjeti sa suprugom u Zagrebu, gdje se nalaze njegove kćeri i njihove obitelji te da bi se uzdržavao mirovinom.
Prlić je i ranije u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, ali ga je Mehanizam odbio.
Haaški tribunal je u studenome 2017. osudio Prlića s petoricom drugih visokih dužnosnika HR HB i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.
Nekadašnjem ministru obrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su zatvorske kazne u trajanju od po 20 godina. Kaznu od 16 godina dobio je bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, a predsjednik Povjerenstva HR HB za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić 10 godina zatvora. Tijekom izricanja presude Praljak je popio otrov i preminuo istog dana, javlja BIRN BiH.
Notra.ba
