Foto: Ilustracija
Dana 27. veljače 1844. godine proglašena je neovisnost Dominikanske Republike od Haitija, čime je započela nova faza burne karipske povijesti. Nakon 22 godine haitijske vlasti nad istočnim dijelom otoka Hispaniole, skupina dominikanskih domoljuba pokrenula je ustanak koji će dovesti do stvaranja samostalne države.
Otok Hispaniola bio je podijeljen između Španjolske i Francuske još od 17. stoljeća. Zapadni dio, francuska kolonija Saint-Domingue, nakon uspješne robovske revolucije postao je neovisna država Haiti 1804. godine. Istočni dio, tada poznat kao Santo Domingo, ostao je pod španjolskom upravom, ali je početkom 19. stoljeća prolazio kroz razdoblja nestabilnosti i kratkotrajnih promjena vlasti.
Godine 1822. haitijski predsjednik Jean-Pierre Boyer ujedinio je cijeli otok pod haitijskom vlašću. Iako je formalno ukinuo ropstvo i proveo određene reforme, mnogi stanovnici istočnog dijela otoka osjećali su se politički i kulturno marginaliziranima. Nametnuti porezi, vojna uprava i centralizacija vlasti izazvali su nezadovoljstvo među lokalnim elitama.
Ključnu ulogu u organiziranju otpora imao je Juan Pablo Duarte, koji je 1838. osnovao tajno društvo La Trinitaria. Cilj mu je bio stvaranje slobodne i suverene dominikanske države. Uz njegove suradnike, poput Francisca del Rosarija Sáncheza i Ramóna Matíasa Melle, pripreme za ustanak trajale su godinama.
U noći s 27. veljače 1844. ustanici su preuzeli kontrolu nad tvrđavom Puerta del Conde u Santo Domingu i proglasili neovisnost. Time je započeo Dominikanski rat za neovisnost, koji je trajao do 1856. godine i uključivao niz vojnih sukoba s Haitijem.
Zastava Dominikanske Republike doista je jedinstvena u svijetu jer u svom državnom grbu sadrži otvorenu Bibliju. U središtu zastave nalazi se bijeli križ koji dijeli crvena i plava polja, a u samom središtu smješten je grb s prikazom otvorene knjige - Biblije - iznad koje stoji križ.
Riječ je o jedinoj nacionalnoj zastavi na svijetu koja prikazuje otvorenu Bibliju kao dio službenog državnog simbola. Prema tradiciji, otvorena je na Evanđelju po Ivanu, stihu „I upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi“, što simbolizira slobodu i vjeru kao temelj državnosti. Kršćanstvo, osobito katoličanstvo, imalo je snažan utjecaj na oblikovanje nacionalnog identiteta zemlje.
Neovisnost 1844. nije značila i kraj političkih previranja. Dominikanska Republika suočila se s unutarnjim sukobima, pokušajima ponovnog pripajanja Španjolskoj (što se nakratko dogodilo 1861.-1865.) te čestim promjenama vlasti.
Unatoč tome, 27. veljače ostao je temeljni nacionalni praznik - Dan neovisnosti - koji se i danas obilježava vojnim paradama i svečanostima diljem zemlje.
Stvaranje Dominikanske Republike predstavlja važan primjer borbe za samoodređenje u karipskoj regiji, a njezina zastava, s otvorenom Biblijom u središtu, ostaje simbol jedinstvenog spoja nacionalnog identiteta i religijske tradicije.
Notra.ba
