Je li u komunalnom otpadu novac najbolje znaju u viteškoj tvrtki koja ne samo da izdvaja korisne materijale iz otpada i vraća ih na ponovno korištenje, nego i čuva naš okoliš i zdravlje. A sve je počelo kao pilot projekt uvoza i prerade otpada s jednom švicarskom tvrtkom. Osam godina kasnije u šest tisuća tona prerađenog otpada petina je iz Bosne i Hercegovine, koji se u Europu vraća kao burzovna roba. Cijena prerađene tone bakra iznosi od 10-14.000 maraka na burzi, naravno, ovisno o njegovoj čistoći“, ističe direktor Matija Marjanović, javlja Federalna.
On bi, da nas nije, završio u rijekama ili šumskim prostranstvima, pojašnjava Matija, čijih pedesetak radnika na nekoliko tisuća kvadratnih metara prvo ručno razdvaja prikupljeni otpad, pa dio koji je ispravan vraća u prodaju, a drugi dio se drobi pa potom usitnjava i prodaje na tržištu. Jer ukoliko se stručno ne zbrinu odbačeni predmeti koje svakodnevno koristimo, prijetnja su našem zdravlju, kaže Aleksandar Vrećo, navodeći primjer starih hladnjaka: Na njemu ima raznih materijala, od plina do ulja u motoru.
Odvajaju se sve komponente koje su štetne, a koje se kasnije mogu i unovčiti. Otpad koji bi se možda našao na smetljištu, kad se preradi kod nas u poluproizvod, netko će od njega ponovno napraviti neki trafo, motor, sve se dobro iskoristi“, dodaje Milenko Šafradin. I naravno, financijski isplati, pa je samo u prošloj godini promet ove tvrtke premašio trinaest milijuna maraka. A mogućnosti su velike, posebno u komunlanom otpadu, čijim bi razdvajanjem osigurali značajna sredstva, te smanjili količine koje se odvoze na deponije.
Istovremeno, za ove poslove neophodni su obrazovani i stručni ljudi. Ekologija u BiH nije još uvijek zaživjela, nema ni stručnjaka iz te oblasti, ni dovoljno educiranih radnika, tako da se borimo s čime imamo, a težimo tome da bismo jednoga dana imali školu koja će nam proizvesti kadrove – ističe Marjanović.
Ono što raduje jeste da se i uz podršku države odnos prema opasnom otpadu polako mijenja. I to ne bez razloga. Opasnost je posebno u nestručnom rukovanju zastarjelom informatičkom opremom. Postoje kondenzatori koji u sebi mogu imati cijanida i morate biti osposobljeni da se to ukloni, jer zna se koliko je on opasan – dodaje Marjanović.
Stalnim učenjem ovdje nastoje biti ukorak sa svijetom. Pa su počeli i reciklažu matičnih ploča i izdvajanje srebra, zbog čega slijedi nabavka suvremenih strojeva, uz stalno ulaganje u ljude, bez čijeg znanja i truda nema ni novca, ali ni sigurnog okruženja.
Notra.ba
